APARTMANI MARIJANA
Kukljica
Kukljica se nalazi na otoku Ugljanu, na njegovom kraju, gdje se mostom spaja s otokom Pašmanom. Prvi se put spominje 1106. godine, a vrijedi posjetiti crkvicu sv. Jeronima iz 15. st. Stari dio kamene gradnje u kojem se kao privatni smještaj nude apartmani i sobe, uvalom je odvojen od turističkog naselja obraslog borovom šumom koja omeđuje stjenovite i pješčane uvale, te uz makiju , masline i smokve prekriva cijeli otok. Uz uživanje u dalmatinskim specijalitetima u ugodnim restoranima i konobama, možete se rekreirati uz tenis, ronjenje, ribolov, najam brodica, biciklizam ili duge šetnje, a ukoliko želite dodatne sadržaje, pozicija mjesta vam dopušta izlet u Zadar, s kojim je otok povezan brodskom linijom, ili u nacionalni park Kornati i park prirode Telaščica.
Položaj
Općina Kukljica sa pripadajuća četiri otočića Bisage, Golac, Mišnjak i Karantunić smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu otoka Ugljana. Sa sjeverne strane omeđena je morem Zadarskog kanala koji je dijeli od 5km zračne linije udaljenog Sukošana ( 9,5km od grada Zadra ), a na jugu morem Srednjeg kanala koji je dijeli od 5km udaljenih jugoistočnih obala otoka Iža. Na jugoistoku tjesnac Ždrelac dijeli je, ali mostom preko njega i spaja sa susjednim otokom Pašmanom.
Kukljiška fešta
Kukljica svojim gostima nudi i jedinstvenu turističku atrakciju: svake godine na dan 5. kolovoza za blagdan Gospe Snježne podržava se tradicionalna procesija brodovima do crkve Gospe Snježne u prolazu Ždrelac, koja potječe iz 1514. godine.
Tom se prigodom kip Gospe Snježne, praćen sa stotinjak brodova različitih veličina i vrsta, prenosi iz Župne crkve Sv. Pavla do zavjetne kapelice Gospe Snježne, gdje je prema predaji prije skoro 500 godina usred ljeta pao snijeg.
Otok Ugljan
Prvi poznati pisani spomen imena Kukljica je u listini iz 1106. godine koju je objavio Tadija Smičiklas u "Codex diplomaticus", a u kojoj se spominje darovanje maslinika samostanu Sv. Krševana u Zadru.
Značajnije građevine, nažalost oštećene, su kaštel (ljetnikovac) obitelji Nassi iz 1623. godine, te ostaci nepoznate građevine u Ortulanovom dvoru.
